Gospodine, spasi sva slomljena srca

Isuse.. Stojim pognute glave, a misli mi razasute po cijelom svijetu.

U mojoj glavi zbrka je, a križ pretežak je! I tad pomislih par puta dal da odustanem od tebe, dal da ti okrenem leđa i krenem svojim starim putem?!

Isuse, lakši križ htijela bih, al znam da birat ne mogu. Gdje god da pogledam vidim nepravdu, bol i tugu, rijetko gdje vidim nasmijana i zadovoljna lica. Isuse, zašto Tvoj narod pati? Isuse, zašto je narod žalostan? I tada pokušam moliti..ali ne ide, nemogu, snage više nemam..samo još srce jeca i čezne za tobom! Znam da s tobom i nebo mogu dodirnut,ali bez tebe..Bez tebe sam na dnu.

Isuse, zašto djeca gube roditelje,ma zašto roditelji gube djecu? Zašto alkohol, novac i svađa razaraju i uništavaju obitelji koje trebaju biti nešto sveto i nedodirlivo? Isuse zašto se svaka obitelj nema hrabrosti okreniti, protrgnuti i živjeti po tvojim zapovijedima, živjeti kao tvoja obitelj? Tako mala, a opet tako savršena.. Zašto se ljudi klanjanju drugim bogovima?

Isuse, od malena mi pričaju da život bez prijatelja nije život. Ali zašto onda Isuse, moji prijatelji odlaze, zašto oni,Isuse moj, mene neshvaćaju? Zašto ponekad izgovaraju ružne riječi o Tebi, koje svaki put sve više rane moje srce? Zašto ne mogu prihvatiti tu radost koju pružaš,zašto to odbacuju? Isuse teško je to slušati, teško se je prilagoditi njima..ne žele mene,ne žele Tebe.. teško je kad nemaš nekoga da podijeliš mu svu radost ovoga svijeta i da mu pokažem Tebe,Isuse.. Teško je kad gledaš tuđu sreću, a znaš da ne možeš biti dio nje jer ne pripadaš tamo...teško je biti drugačiji..
Isuse...

Zašto ljudi oboljevaju i zašto ta bolest dolazi iznenadno i ostavlja bolan, dubok i neizbrisiv trag u nama i drugima? I tada sjetih se i sebe i pustim suzu da obriše sve..prošlost..bol..uspomene..tugu.. i onda, sasvim slučajno,nabacim osmijeh jer sjetim se svega onoga lijepoga što dobila sam. Bolest me je i Tebi približila i Ti si me spasio. Spasio si dušu moju! Ma zašto ljudi nemaju hrabrosti povjerovati?

Isuse, ja znam da i sada kad sam tako daleko od tebe me primaš,bez obzira koliko sam zgriješila. Primaš me sa svim mojim manama i vrlinama i zato dolazim k Tebi i samo se tebi klanjam! Jer Ti imaš razumijevanja za sve i uvijek imaš dovoljno ljubavi za nas grešne ljude!

Isuse.. Donosim ti svoje malo slomljeno ljudsko srce na dlanu da ga ponovno blagosloviš i spojiš u cijelinu onako kako Ti to najbolje znaš! Isuse,želim ponovno osjetitit Tvoju prisutnost,Tvoju neizmjernu ljubav i neiscrpan blagoslov! Želim Te ponovno slaviti bez obzira na ogovor drugih ljudi, želim Tvoju snagu da im samim svojim osmijehom, prisustvom donosim i dio Tebe, dio moga Boga,mog iscjelitelja i jedinog spasitelja!

Tagged under