Česta je zabluda da su svi znanstvenici ateisti, a to ne može biti dalje od istine. Iako su istraživanja otkrila da su znanstvenici manje religiozni od ostatka populacije, istraživanje koje je proveo institut Pew Research Center for the People and the Press otkrilo je kako nešto više od pola znanstvenika (51%) vjeruje u neki oblik božanstva ili više moći. Točnije, 33% znanstvenika kaže da vjeruju u Boga.

Neki od velikih nobelovaca i pionira u znanosti vjerovali su u Boga.

Francis Collins

 francis-collins.jpg

Francis S. Collins voditelj je projekta „Ljudski genom“ koji je najveći zajednički biologijski projekt. On je znanstvenik i vjernik koji ne vidi sukob ta dva svijeta. Međutim, kao bivši ateist, nije oduvijek imao ovakve stavove. Tek kada je krenuo na medicinski fakultet i kada se suočio s problemima života i smrti, pacijenti su gu ispitivali „doktore, što vi vjerujete?“. Zbog toga se upustio u potragu. Kroz svoje je putovanje pronašao Isusa Krista. Collins vodi skupinu znanstvenika kako bi definirao 3.1 milijardi slova ljudskog genoma, knjigu s uputama o našoj DNA. Kao vjernik, Collins kaže kako DNK vidi kao „informaciju koja se nalazi u svim živim bićima, kao Božji jezik, a elegancija i složenost naših tijela i ostatka prirode oslikavaju Božji plan.“

Albert Einstein (1879.-1955.) 

einstein.jpg

Albert Einstein jedan je od najpoznatijih i najpoštovanijih znanstvenika, a vjerovao je u religiju. Ovaj je osnivač moderne fizike i nobelovac prepoznao kako je nemoguće da svemir nije stvoren i rekao: „Svatko tko je ozbiljno zainteresiran za znanost uočava da se u svim zakonima svemira manifestira duh koji je čovjeku superioran, i naspram kojega se naša moć treba shvatiti skromno.“ Još je jedan njegov poznati citat: „Znanost je bez religije jadna, religija je bez znanosti slijepa.“

Charles Darwin (1809.-1882.) 

charles-darwin.jpg

Možda je iznenađujuće da je engleski prirodoslovac i geolog Charles Darwin na ovom popisu, s obzirom na njegove doprinose teoriji evolucije, no znanstvenik je vjerovao u Boga da postoji odnos između vjere i znanosti te je rekao: „Nikada nisam negirao postojanje Boga. Mislim da je teorija evolucije sasvim u skladu s vjerom u Boga. Mislim da je najveći argument za postojanje Boga nemogućnost da objasnimo kako je ovaj ogroman i čudesan svemir, kao i čovjek, nastao slučajno.“

Rene Descartes (1596.-1650.)

rene-descartes.jpg

Francuski matematičar i znanstvenik Rene Descartes, za kojeg se smatra ocem moderne filozofije i znanosti, bio je pobožni katolik do kraja svog života, a zajedno s Francisom Baconom bio je pobožniji od prosječnog znanstvenika toga doba. Vjerovao je u sustav u kojem je Bog važan, čak i ključan za njegovu filozofiju. Strastveno je nastojao otkriti istinu o Bogu.

Johannes Kepler (1571.-1630.)

kepler.jpg

Ovaj briljantan matematičar i jedan od najvećih astronoma nije mogao negirati Boga i njegovu moć te je izjavio: „Bog je velik. Velika je njegova moć. Beskonačna je njegova mudrost. Neka bude hvaljen Bog, raj i zemlja, sunce, mjeseci zvijezde na našem jeziku. Moj Gospodin i moj Stvoritelj. Veličanstvenost tvoga djela želim obznaniti ljudima, onoliko koliko moja ograničena inteligencija može shvatiti.“ Bio je luteran i smatrao je da nebeska tijela i svemir predstavljaju Sveto Trojstvo.

Francis Bacon (1561.-1627.)

francis-bacon.jpg

Ovaj je filozof poznat po tome što je utemeljio znanstvenu metodu i eksperimentalnu metodu koja počiva na induktivnom zaključivanju. Bio je predan u svojoj službi državi, otkrivanju istine i služenju Crkvi. Kao filozofu, cilj mu je bio eksperiment i racionalnost, odbacio je ateizam i smatrao je da je nedovoljno dubok kao filozofija. Navodno je izrekao: „Istina je da malo filozofije čovjeka gura prema ateizmu, no dubina filozofije čovjekov um okreće religiji, jer čovjekov um djelomično gleda na druge uzroke i nekada se zadržava samo na njima, bez da se upušta dalje.“

Isaac Newton (1543.-1727.)

isaac-newton.jpg

Osnivač klasične fizike i genij na području optike, mehanike i matematike. No mnogi ljudi ne znaju da je bio duboko religiozan i da je mnogo vremena provodio proučavajući biblijsku numerologiju, pokušavajući povezati brojeve kako bi u Bibliji prepoznao Božji plan za tijek povijesti. Navodno je rekao: „Ono što znamo mala je kap, ono što ne znamo ogromni je ocean. Zadivljujući poredak i harmonija svemira mogli su doći samo iz plana jednog sveznajućeg i sveprisutnog bića.“

 Izvor: Novizivot.net

loading...
Osmrtnice ba

Zanima te i ovo?
Pramen kose manje, korak bliže Međugorju
18. Rujan 2019.
Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo i prilagodili sustav oglašavanja. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam Odbijam