U porastu je broj gladnih ljudi u svijetu - stoji u Izvješću o prehrambenoj sigurnosti. Između ostaloga, ističe se da je u 2017. godini u svijetu bilo oko 821 milijun gladnih, dakle svaka deveta osoba. To je 17 miljuna više u odnosu na 2016. godinu. Primijećen je također trend porasta broja gladnih koji se može usporediti sa stanjem prije 10 godina. "To preokretanje stanja upozorenje je da se odmah treba učiniti više kako bi se održivi razvoj s ciljem iskorjenjivanja gladi u svijetu dostigao do 2030." – stoji u izvješću.
Milijunima djece ugrožen rast i razvoj
U Aziji je pothranjeno više od 500 milijuna ljudi, u Africi više od 256 milijuna, a u Latinskoj Americi i Karibima oko 40 milijuna. Primijećeno je da više od 150 milijuna djece mlađe od 5 godina zbog pothranjenosti ima zastoj u rastu i razvoju, a dodatnih 50 milijuna djece ima smanjenu tjelesnu težinu. Skoro 33% žena reproduktivne dobi pati od anemije, bolesti koja je tri puta učestalija u Africi i Aziji nego, primjerice u Sjevernoj Americi – piše u spomenutom izvješću.
Značajna i pretilost u svijetu
Agencije Ujedinjenih naroda u izvještaju o prehrani u svijetu iznose i podatak o povećanom udjelu pretilog stanovništva. Oko 672 milijuna odraslih je pretilo, dakle otprilike svaka osma osoba u svijetu. Pretilo je također oko 38 milijuna djece mlađe od 5 godina. U dokumentu se ističe da je problem pretilosti raširen pogotovo u Sjevernoj Americi, ali i u afričkim i azijskim zemljama broj pretilih se povećava. U mnogim su zemljama istovremeno prisutne i pothranjenost i pretilost, pa čak i u istim obiteljima. Jedan od mogućih razloga prekomjerne tjelesne težine i pretilosti jest otežan pristup kvalitetnijoj hrani zbog njene visoke cijene, stres zbog prehrambene nesigurnosti te prilagodba organizma na manjak hrane – piše u izvješću agencija UN-a.
Klimatske promjene mogući krivac
Zamijećen je malen napredak u suočavanju s mnogim oblicima pothranjenosti. Stanje se u Južnoj Americi i većem dijelu Afrike pogoršava, dok je u Aziji sve manji broj pozitivnih rezultata. Glavni uzroci nepredviđenog zastoja u dosad poduzetim naporima u borbi protiv gladi u svijetu, uz oružane sukobe i gospodarsko usporavanje, jesu klimatske promjene koje utječu na ciklus poljoprivrednih godišnjih doba, te na razdoblja izrazitih suša i poplava.
Apel vladama da zaštite najranjivije skupine
Agencije Ujedinjenih naroda stoga pozivaju vlade da povećaju elastičnost i sposobnost prilagodbe prehrambenog sustava i sredstava za život kako bi na odgovarajući način odgovorili na klimatske promjene i meteorološke krajnosti. Štete u poljoprivrednoj proizvodnji pridonose smanjenoj dostupnosti hrane, a time i povećanju cijene hrane te gubitku prihoda. Posljedica je potom smanjena kupovna moć stanovništva te ograničen pristup hrani. Potrebno je uspostaviti prehrambene politike koje će osigurati pristup kvalitetnoj prehrani, s posebnom pažnjom usmjerenom na najranjivije skupine, kao što su novorođenčad, djeca, adolescenti te djevojke i žene.
