Najveća gotička crkva sjeverne Europe čuva relikvije Sveta tri kralja

Unatoč dimenzijama, statusu njemačkog nacionalnog svetišta, arhitekturi i drugim posebnostima koje je čine najpopularnijom i najvećom gotičkom crkvom sjeverne Europe katedrala u sebi krije blago koje je i razlog njezinog nastanka: relikvije Sveta tri kralja Gašpara, Melkiora i Baltazara.

U najvećoj gotičkoj crkvi sjeverne Europe čuvaju se relikvije Sveta tri kralja, piše Hrvatska Katolička Mreža.

Zdanje koje je simbol njemačkog grada Kölna službeno se zove “Katedralna crkva Svetog Petra i Djevice Marije”. Katedrala je dugačka 144,5 metara široka 86,5 metara, a visina najvišeg tornja je 157, 86 metara.

Početak izgradnje ovog hodočasničkog odredišta posljedica je ideje srednjovjekovnih arhitekata. Katedrala je građena kao čuvarica svetišta u kojem se nalaze relikvije koje je donio Rimski car Fredrick I. iz Milana.

Pozlaćeni Oltar Sveta tri kralja ima formu trostrukog sarkofaga koji datira iz 13. stoljeća. U njemu se nalaze dvije tisuće godina stara odjeća i kosti Gašpara, Melkiora i Baltazara. Svetište je široko 110 cm, visoko 153 cm, a dugačko 220 cm.

Svetište ima formu bazilike: dva sarkofaga stoje jedan kraj drugog, dok treći počiva na njihovim krovnim hrptima. Ispod zlata, srebra, tisuću kuglica i dragulja, nalazi se osnovna struktura od drveta.

Ukrasi vanjskog dijela svetišta u prvom planu prikazuju 74 reljefne figure izrađene od srebra presvučenog zlatom, kao i manje poznate figure u pozadinskom ukrasu. Bočne strane pokazuju ukrasne slike proroka, apostola i evanđelista. Krajevi ove male katedrale koju tvore sarkofazi, pokazuju slike klanjanja mudraca, Mariju s djetetom Isusom, Kristovo krštenje i ustoličenje na Sudnjem danu, kao i scene iz Muke Kristove.

U posebnom dijelu svetišta Sveta tri kralja danas su prikazani ostaci drevnih istrunulih zavoja, komadi aromatične smole, dva novčića i kosti koje pod vodstvom stručnjaka mogu biti oformljene u tri tijela; jedno u ranoj mladosti, drugo odrasle osobe, a treće pripada staroj osobi.

Poznati zlatar razdoblja romanike Nicholas iz Verduna, počeo je raditi na svetištu krajem 12. stoljeća. Kao car Rimskog carstva Oton IV. darovao je crkvi u Kölnu tri zlatne krune za tri mudraca. Važnost geste cara Otona i značenje svetišta za razvoj katedrale i grada može se vidjeti u grbu grada Kölna koji i danas prikazuje tri krune koje simboliziraju Sveta tri kralja.