Mostarsko-duvanjski paroh Radivoje Krulj danas je na Mandinoj gradini, koja se nalazi između duvanjskih naselja Rašćani i Manidino Selo, svečano posvetio temelje pravoslavne crkvice koja se ponovno gradi na mjestu na kojem je bila porušena u proteklome ratu.

Svečanosti je nazočio duvanjski gvardijan fra Sretan Ćurčić te između ostalih djelatnici tvrtke Nevistić commmerce koja je angažirana na izgradnji spomenutoga vjerskoga objekta, javlja portal Tomislavcity

Ovom prigodom je paroh Krulj, uz blagoslov temelja, molio i za blagoslov ovoga sela, Tomislavgrada i njegovih ljudi, radnika te svih onih koji će pomoći u obnovi ovoga vjerskog objekta.

– Prošle godine obnovili smo crkvu sv. Nikolaja u Tomislavgradu – sabornu crkvu za ovu Parohiju. Na isti način, uz pomoć svih Duvnjaka rasutih po svijetu koji se sjećaju svog zavičaja, izgradit ćemo i ovu filijalnu crkva u Mandinu Selu koja je posvećena Presvetoj Bogorodici. Radujemo se što smo danas posvetili temelje, a radujemo se u budućoj bratskoj kršćanskoj ljubavi s fra Sretanom i njegovom braćom koji su u ovome dali punu podršku. Važan je ovo lokalitet, zajedno ćemo izvršiti dobre projekte koje će prepoznati šira zajednica, ne samo u ovoj zemlji. Čitao sam koliko je Mandina gradina važna i hiljadama godina bila je kultno mjesto. Čestitam fra Sretanu, arheologu Stipanu Dilberu i svima ostalima na brojnim arheološkim nalazima na Duvanjskome polju, kazao ja paroh Krulj ističući da su za izgradnju crkvice već prikupljena određena sredstva, a gradnju prate stručni i građevinski nadzor. Očekuje da će radovi na izgradnji crkvice biti završeni do iduće godine kada ova Eparhija slavi 800 obljetnicu utemeljenja.

Poruka mira i suradnje

Upravo gledam s ove Mandine gradine na svoje rodno selo Brišnik odakle vidim i brišnjičku crkvu. Znam kada se ona gradila. Sjećam se da su mještani susjednih Omerovića davali svoje priloge za izgradnju te crkve. Znam isto tako da su neki Brišnjičani davali za izgradnju džamije u Omerovićima. Neizmjerno sam sretan što mogu doprinijeti izgradnji jednoga boljeg svijeta i suživota. Lako je se posvaditi, treba se pomiriti. Sada govorim kao kršćanin koji vjeruje u jednoga Boga – Krist je jedan. Mi ljudi učinili smo razlike, različite putove. Bazilika u Tomislavgradu je sveta, posvećena je i crkva Sv. Nikolaja u Tomislavgradu. Bit će blagoslovljena i ova crkva na Mandinoj gradini. Oni koji ne čuvaju tuđe ne mogu čuvati ni svoje. Jednostavno, Bog je jedan, Krist je jedan i nešto najnormalnije je da ja kao duvanjski gvardijan pripomognem u svakome pogledu da se crkvica koja je ovdje bila ponovno izgradi. Ja tu crkvicu doživljavam kao svoju crkvu, to je duvanjska – naša crkva. Je li ona pravoslavna ili katolička – to su te naše razlike. Međutim, u ovom ludom vremenu nekakvih razlika koje su nam servirane mislim da bi bilo uludo jedan život koji imamo, jedno vrijeme koje živimo, protratiti na takve razlike, a u konačnici ljudi su samo dobri ili zli. Ovo sve drugo je nebitnije, kaže nam fra Sretan.

Paroha Radivoja upitali smo što misli o protivljenju vodstva srpskoga naroda u Drvaru za izgradnju tamošnje ckrve.

– Onaj tko to sprječava ne može se nazvati hrišćaninom. Mislim da trebamo biti otvoreni. Imao sam iskustva da budem sveštenik, odnosno paroh iliti župnik kada je počinjala obnova u ratu srušene katoičke crkve u Nevesinju. Znam i na kakve smo probleme nailazili, ali sam prvi rekao i posvjedočio da je naša obveza obnoviti našu katoličku crkvu. Tako isto mislim za Drvar. Mislim da bi katolici Drvara trebali dobiti svoju crkvu i to poručujem s ovoga mjesta, kazao je za Tomislavcity paroh Radiovoje Krulj.

Na koncu dodajmo da je Mandina gradina jedan od najznačajnijih prapovijesnih lokaliteta na Duvanjskom polju.
Prije početka građevinskih radova, na mjestu obnove crkve, zadnjih 10 dana vršena su zaštitna arheološka istraživanja tijekom kojih je prikupljena velika količina arheološkoga materijala. Kako nam je kazao duvanjski arheolog i kustos Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu Stipan Dilber, radi se uglavnom o raznim keramičkim ulomcima iz željeznoga doba, a u idućem razdoblju slijedi obrada toga materijala nakon koje se očekuje više tipološko-kronoloških odrednica i više podataka o samome lokalitetu.

– Na ovoj gradini su i prije vršena arheološka istraživanja koja je provodio Alojz Benac. Na osnovu njih on je zaključio da Mandina gradina nije bila utvrđena i, prema tome, ne može se ubrojiti među uobičajeni tip gradina koje okružuju Duvanjsko polje. Ona se i svojim položajem izdvaja iz tog lanca. Prema njemu, daleko najvažniji objekt na Mandinoj gradini je veliki tumul na istočnoj strani, koji je bio izgrađen uglavnom od kamena. On je na njemu, na osnovu vlastitih istraživanja i pronađenoga arheološkog materijala, locirao svetište nekoga delmatskog božanstva.

O kultnom karakteru tumula govore svakako, i nađene piramidalne grijalice, kao i dijelovi ognjišta od zemlje.

Iz razloga što Mandina gradina nije bila utvrđena, ona se u pogledu sigurnosti morala oslanjati na obližnje utvrde, u prvom redu na gradinu na Libu. Zbog toga bi bilo logično zaključiti da je ovaj kultni objekt imao neki općenitiji karakter i da je na Duvanjskom polju zauzimao posebno mjesto. Ako je gradina na Libu bila glavno središte zajednice delmatskih plemena – Delminium, Mandina gradina i njen kultni tumul su u blizini toga političkog centra mogli također zauzimati neko odgovarajuće središnje kultno mjesto na ovim prostorima, dodaje Dilber.

Ovomu dodajmo da je prema federalnom zakonu o zaštiti kulturno-povijesnog naslijeđa investitor dužan provesti arheološka istraživanja na bilo kojoj arheološki sumnjivoj lokaciji, što je u ovom slučaju i učinjeno.

Više fotografija pogledajte ovdje

Zora Stanić/Tomislavcity

loading...
Osmrtnice ba

Zanima te i ovo?
(VIDEO) Pas koji se moli prije jela
15. Listopad 2019.
Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo i prilagodili sustav oglašavanja. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam