Kardinal podsjetio da političari koji podržavaju pobačaj nemaju pravo primati sakramente

Svaka nada da abortus u Čileu neće biti legaliziran nestala je ovog ponedjeljka kada je Ustavni sud potvrdio odluku parlamenta o legalizaciji abortusa u nekim slučajevima.

Umirovljeni biskup Valparaisa, kardinal Jorge Medina Estevez, poslao je 8. kolovoza pismo u novine El Mercurio, ponovivši učenje Katoličke Crkve o uskraćivanju pričesti političarima koji se smatraju katolicima, a istovremeno podržavaju pobačaj i druga teška zla.

Umirovljeni kardinal poručio je političarima koji se deklariraju kao katolici, a koji su glasali za legalizaciju pobačaja u Čileu da ne mogu primati sakramente dok javno, baš kao što su i glasovali – ne iskažu žaljenje zbog svojih postupka podrške prekidu života nerođene djece.

U kanonu 915 Zakonika kanonskog prava Katoličke Crkve stoji da osobe koje „tvrdokorno ustraju u očitom teškom grijehu ne mogu primiti svetu pričest.“

Teški grijeh

U svom je pismu Medina opisao odluku političara da dekriminaliziraju pobačaj kao „zlodjelo.” Prije je ova dvotrećinski katolička zemlja imala neke od najjačih zakona za zaštitu nerođenog djeteta u svijetu. Nakon donošenja ovog zakona, ženama će biti dozvoljeno da pobace dijete ako se smatra da je njihovo zdravlje ugroženo, ako su bile silovane i, kako zakon kaže, „ako život fetusa nije održiv.”

Kardinal Medina primijetio je kako je izraz „dekriminalizacija” koji koriste zagovornici pobačaja u stvarnosti eufemizam koji skriva „groznu stvarnost legaliziranog ubojstva nedužnog djeteta.”

Dodao je kako su političari koji podupiru ovaj zakon sudionici u tom zlodjelu te stoga „ne bi smjeli na izborima dobiti glas nijednog kršćanina.” Tek kada javno izraze žaljenje prije sljedećih izbora kršćani mogu razmisliti o tome da ponovo glasaju za njih.
Citirajući kanonsko pravo, kardinal Medina, koji je 2004. godine objavio knjigu u obranu braka, istaknuo je da su katolički političari koji su glasali za donošenje ovog zakona počinili težak grijeh. Stoga oni „ne mogu primati sakramente u Crkvi, osim ako su se pokajali te također javno iskazali svoje kajanje.”

Ako ovi političari preminu a da nisu pokazali jasne znakove kajanja, dodao je, bit će im uskraćen katolički pogreb. Javno pokajanje koje odgovara javnom grijehu, micanju zakonske zaštite nerođenog djeteta, „neophodno je za njihovo vječno spasenje.”

Liberali se žale

Liberali te pojedini svećenici koji nisu vjerni učiteljstvu Katoličke Crkve, uglavnom povezani sa teologijom oslobođenja i latinoameričkom verzijom komunističke ideologije osudili su milosrdnu opomenu kardinala Medine. Tako je Felipe Berrios, isusovac poznat po aktivizmu koji jednostrano tumači Učiteljstvo Katoličke Crkve, usredotočujući se samo na one društvene nepravde koje on osobno smatra najvažnijima osudio ovo kardinalovo pismo kao „bešćutno” i primjer „pastoralnog terorizma” izvijestio je InfoVaticano.

„Kongres polaže zakletvu da će glasati prema svojoj savjesti i mi moramo poštivati njihovu savjest. Ona je sveta,” zaključio je Berrio, ne objašnjavajući istodobno obavezu katolika da svoju savjest formira u skladu sa istinom.

Otac Percival Cowley, bivši kapelan čileanske predsjedničke palače, ponovio je stajalište oca Berriosa. Kao odgovor na pismo kardinala Medine u novinama El Mercurio, Cowley je rekao: „Moramo reći ne pravu na slobodan pobačaj, ali istovremeno moramo naučiti vjerovati zreloj savjesti naše braće.”

Cowley je potom u maniri komunističkih režima savjetovao kardinalu da usmjeri svoju pažnju na negativne posljedice nepravednih plaća i nepoštene radne prakse – baš kao da se ne može istovremeno boriti i zalagati protiv svakog oblika nepravde –kršenja temeljnog ljudskog prava, prava na život te kršenja ljudskog prava na rad i poštenu plaću.

Čileanska politika

Općepoznato je da predsjednica Michelle Bachelet, otvorena socijalistica, koristi preostale mjesece na predsjedničkom položaju kako bi progurala zakon o legalizaciji pobačaja. Kako pišu novine The New York Times, tijekom cijelog njezinog mandata prate je politički skandali i optužbe za korupciju.

Jedina prepreka koja je stajala na putu tome da ovaj prijedlog zakona bude službeno usvojen jest Ustavni sud Čilea, ali ni nje više nema.

Donji dom Čileanskog kongresa glasao je za legalizaciju pobačaja u ožujku 2016. Nekoliko mjeseci kasnije, slavnih 33 čileanskih rudara koji su bili zarobljeni pod zemljom nakon urušavanja rudnika – napisali su otvoreno pismo u kojem se protive vladinom promicanju pobačaja. U ožujku 2017., deseci tisuća branitelja prava na život od začeća do prirodne smrti održalo je hod glavnom ulicom Santiaga kako bi proslavili život nerođene djece.
Jonathan Abbamonte, analitičar i istraživač s Instituta za istraživanje populacije, napomenuo je 2016. kako ovaj zakon predstavlja „opasan presedan ograničavanja vjerske slobode i prava na priziv savjesti zdravstvenih radnika,” jer on u biti „sve kirurge pretvara u vršitelje pobačaja.” Nacrtu zakona također „nedostaje bilo kakva metoda provjere tvrdnji o silovanju.”

Prije no što je izabrana za predsjednicu 2014. godine, Bachelet je bila prva izvršna direktorica organizacije Ujedinjenih naroda osnovane 2011. pod nazivom UN Women, čija je svrha nametnuti pobačaj diljem svijeta. Organizacija je također poznata pod imenom Organizacija Ujedinjenih naroda za rodnu jednakost i osnaživanje žena.

2006., tijekom svog prvog mandata na mjestu predsjednice Čilea, pokušala je prisiliti porezne obveznike da plate za „pilulu za dan poslije.” Dvije godine kasnije Ustavni sud Čilea odbacio je ovaj zakon. Bachelet je u više navrata opisala sebe kao ateisticu i kao agnostkinju.