Pandemija, krhkost i nove mogućnosti; odakle ponovno krenuti kao kršćani?

Predsjednik Papinske akademije za život, nadbiskup Vincenzo Paglia, osvrnuo se na neke vidike sadržane u dokumentu „Humana Communitas“, drugom dokumentu koji ta ustanova posvećuje posljedicama svjetske zdravstvene krize i njezinom tumačenju
Što nam je zajedničko, a što nas dijeli kao ljudska bića koja zajedno proživljavaju posebno i neočekivano iskustvo pandemije, te gdje pronaći hrabrost za ponovni početak? Na to se pitanje, u razgovoru za našu radijsku postaju, osvrnuo nadbiskup Vincenzo Paglia, predsjednik Papinske akademije za život, govoreći i o sadržaju novoga dokumenta koji je spomenuta ustanova posvetila pandemiji i vremenu nakon nje, i to počevši od objašnjenja njegova naslova i podnaslova, pa do izazova pred kojim se u ovom teškom trenutku našla kršćanska zajednica.

Objašnjavajući naslov dokumenta, 'Humana Communitas u doba pandemije', nadbiskup je prije svega napomenuo da je “Humana Communitas“ naslov pisma koje je papa Franjo poslao akademiji 6. siječnja 2019. godine, u prigodi 25. godišnjice njezina ustanovljenja. Papa od nas traži da razmišljamo o odnosima koji povezuju ljudsku zajednicu, a iz kojih proizlaze vrijednosti, ciljevi, te zajedničke uzajamnosti.

Pandemija nam s jedne strane pokazuje koliko smo svi međusobno ovisni; ono što se događa na nekom kraju našega planeta sada obuhvaća cijeli svijet. S druge pak strane – primijetio je nadbiskup – istaknula je nejednakosti; sve nas je obuhvatila ista oluja, ali nismo svi u istom čamcu. Tko ima slabiji čamac lakše potone. Etika života tako postaje globalna; hoćemo li pokušati spasiti se udaljavajući se sve više, ili će nas zajednička ranjivost učiniti čovječnijma? – upitao je nadbiskup.

Tumačeći podnaslov dokumenta, koji glasi 'neaktualna razmišljanja o ponovnom rođenju života', predsjednik Papinske akademije za život kazao je da je to na neki način provokacija, kako bi se upozorilo da je hitno potrebno pronaći mišljenje zajednice koje, kako se čini, više nije u modi. U trenutku kada je život u pitanju i kada nas pogađaju smrti dragih osoba i gubitak uporišta za naše društvo, ne možemo se ograničavati na rasprave o cijeni maski ili o danu kada će škole biti otvorene. Trebamo iskoristiti priliku kako bismo skupili hrabrost za raspravu o boljim uvjetima za usmjeravanje tržišta i odgoja. To bi moglo izgledati kao pretjerano očekivanje; upravo to označava riječ 'neaktualan' – objasnio je nadbiskup.

Što se tiče javnoga zdravstva nadbiskup Paglia je istaknuo da smo tijekom pandemije naučili, prije svega, da treba bolje raspoređivati sredstva koja se ulažu u prevenciju bolestī i ona koja se namjenjuju za liječenje. Osim toga, shvatili smo da je zdravlje svake osobe usko povezano sa zdravljem svih ljudi. Potrebno je odgovorno ponašanje kako bi se zaštitilo vlastito zdravlje, ali i zdravlje drugih ljudi.

Vrlo je važno također regulirati istraživanje kako ono ne bi odgovaralo samo političkim i gospodarskim interesima (manjine), nego da bi se ono moglo provoditi slobodno i odgovorno. Zbog toga financiranje treba biti transparentno i zajedničko, kako bi i povlastice bile pravedno raspodijeljene.

Pandemija je, među ostalim, pokazala da nijedna zemlja ne može djelovati neovisno o drugima, i to – prema nadbiskupovim riječima – ne samo iz zdravstvenih razloga nego i gospodarskih. Stoga je prijeko potrebna organizacija koju mogu svi podupirati, a koja koordinira rad u raznim fazama nadgledanja i liječenja bolesti, i koja omogućuje kruženje informacija. Svjetska se zdravstvena organizacija zbog toga čini nezaobilaznom, iako – primijetio je nadbiskup Paglia – moramo učiti na pogreškama te poboljšati njezin rad.

Na novinarovo pitanje koja je uloga kršćanske zajednice u toj krizi, nadbiskup je istaknuo da ona, prije svega, može pomoći da se kriza ne tumači samo kao organizacijski problem, koji se može riješiti boljom djelotvornošću. Riječ je o tomu da se bolje shvati da su nesigurnost i krhkost sastavne dimenzije ljudskoga života. To valja poštovati i voditi o tomu računa u svakom nacrtu razvoja, brinući se o ranjivosti drugih, jer smo povjereni jedni drugima. To je promjena koji zahtjeva da se uključi, te egzistencijalno i društveno obradi, iskustvo gubitka – objasnio je nadbiskup Paglia.

Predsjednik Papinske akademije za život na kraju je istaknuo da valja nanovo razmotriti naše modele razvoja i zajedničkoga života, kako bi bili sve više dostojni ljudske zajednice, te tako na visini ranjivoga čovjeka, a ne ispod njegovih granica. Unutar tih granica nalaze se, naime, muškarci, žene i djeca koji zaslužuju veću brigu.

Osmrtnice ba

paypal.jpg

buci-bu-shop-siroki-brijeg.jpg

sedam-pokornickih-psalama.jpg

najnovije-vijesti-broj-11.jpg

dr-anja-vasilj-ginea.jpg

cocotours-autobusi.jpg

datumi-duhovnih-obnova-u-medugorju.jpg

posalji-svoje-svjedocanstvo.jpg

knjiga-fra-tomislava-pervana.jpg

molitveni-zid-1.gif

marijine-ruke1.jpg

molitveni-program-u-medugorju.jpg

Zanima te i ovo?
Župne obavijesti i molitveni program u Međugorju (21. - 27. rujna)
19. Rujan 2020.
Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo i prilagodili sustav oglašavanja. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.