Dosadašnja je povijest lika Gospe iz Guadalupe imala svojih snažnih pobornika ali i osporavatelja.

Mnogi su predbacivali da je slika krivotvorina da bi se lakše pokrstilo domorodce. Međutim, kad se čovjek pobliže pozabavi cijelom stvari, kad se promatra izbliza, sama slika i činjenice govore protiv bilo kakve manipulacije ili krivotvorenja. Znanost sve više uklanja dvojbe i stalno stoji pred novim nepoznanicama i otkrićima. Što je znanost opremljenija za strogu raščlambu (analizu) i istražuje sami lik, sve se više suočava s činjenicom: Slika je naprosto neprotumačiva. Neodgonetiva. S razlogom, jer je upravo taj Gospin lik razlog i povod da u baziliku Naše Gospe od Guadalupe godišnje hodočasti više od dvadeset (20!) milijuna hodočasnika. Marija jednostavno privlači, ona osvaja, ona ispunja svoje obećanje dano Juanu Diegu. Nisam li ja tvoja majka, nisam li ja ovdje!? Neka te ništa ne straši!

Nenaslikani lik

Kao prvo, lik nema ljudskoga tvorca, autora, slikara. Slika je Gospe guadalupske nerukotvorena, nenaslikana ljudskom rukom. Upravo kao i Torinsko platno ili ona slika Gospodinove glave u Manopellu, Italija. Ona je utisnuta na tkanini otkanoj od agavinih vlakana kojima je vijek trajanja otprilike dvadeset godina i nakon toga istrunu. Takve su ogrtače koji bi se navukli preko glave te prekrivali leđa i grudi nosili domorodci, a i danas ih vidimo s time (tilma, poncho u Argentini). Međutim, doskora će petsto godina, a platno ne pokazuje nikakve znakove propadanja. Štoviše, stručnjaci vele da je danas tkanina nalik najljepšoj svili. I da stvar bude zanimljivija, boje slike nisu uopće zemaljskoga podrijetla. Nisu biljne, nisu životinjskoga ili mineralnoga podrijetla (pogotovo ne sintetičke kakve se danas redovito rabe), nisu akvarel ni tempera. Sliku su ispitivali najbolji umjetnici i zaključili da nema nanošenja kistom, na tkanini nema onoga temeljnoga grundiranja, potrebna za tehniku slikanja. Tehnika koju slika odražava sadrži elemente slikanja uljnim, tempera, vodenim bojama te fresko. Boje na slici ponašaju se kao boje na ptičjim krilima, leptirima ili kukcima u letu. Mijenjaju se i prelijevaju kad se promatraju iz raznih kutova i očišta promatranja.

Na liku nema nikakvih znakova ili otisaka prethodnoga skiciranja, nema tzv. grundiranja, nanošenja temeljnoga nanosa na platno da bi se kasnije slikalo određenom tehnikom. A kako nema grundiranja, nemoguće bi bilo nanositi boje na grubu površinu same grube tkanine od agave. Lik je Gospin kombinacija ulja, tempere, vodenih boja i fresko načina slikanja. Prozračna je i može se promatrati i otraga. Jedan je stručnjak za umjetnost nakon pomna istraživanja zabilježio: “Imamo pred sobom još neviđeni način slikanja. Kao da ju je naslikao nebeski kist. Slika u sebi ujedinjuje u najvećem savršenstvu ne samo sve ono što je dobro u slikarstvu nego također i četiri načina slikanja... Kako izgleda, na liku Princeze iz Guadalupe glava su i ruke oslikane uljnim bojama, donja haljina i anđeo s oblacima tempera, a ogrtač u vodenim. Polje na koje padaju munje su obogaćena tempera. Ti načini slikanja u sebi su toliko različni da svaki pojedini za sebe iziskuje različito grundiranje. I kao što sam već rekao, grundiranja nema ni kod jedne tehnike slikanja na ovomu liku.” Marija je tu istinska pokaznica (monstranca!) koja ne skreće pogled na sebe, nego na svoga Sina. Putokaz do Sina. To je središnja poruka Gospe iz Guadalupe. Očima Majke vodi naš pogled prema Sinu. A gdje je Sin, gdje je Dijete?

gospa-od-gaudalupe.jpg

Trudna Majka

Nedavno je jedan ginekolog otkrio na Marijinu licu pjege koje su znak trudnoće. Meksička biskupska konferencija je god. 1991. molila da se načini fonogram kakav se primjenjuje kod trudnica (ultrazvuk) i na liku Gospe Guadalupske. Zabilježeni su otkucaji srca nerođene bebe. P. Mario Rojas, profesor na Papinskom sveučilištu u Meksiku god. 1995. otkrio je otkucaje srca u području Marijina krila. Videozapisi britanskoga redatelja Johna Birda (koji je prije deset godina snimao i film o Međugorju) pokazuju na istomu mjestu kretnje kao kod trudnica u završnom stadiju trudnoće. Ginekolog dr. Carlos Fernandez del Castilo samo potvrđuje ta otkrića navodeći da je položaj nerođenoga djeteta u njezinoj utrobi s glavom nadolje, u lijevomu položaju. Promatrajući sliku te čitajući slikovni govor na liku Azteci su vidjeli i odčitali trudnoću i iz načina kako je povezan purpurni pojas oko Marijina struka, koji se preko blagoslovljena krila pomaknuo nagore (Azteci nisu poznavali abecedu nego su imali piktograme-slikovna slova, kao i Egipćani svoje hijeroglife). U Mariji je nebeska glazba, ona je obučena u nebesku slavu. Slika je u jednomu trenutku Aztecima bila sažetak svega evanđelja. Ništa na slici nije slučajno. Iz položaja zvijezda glazbenici su otkrili nebesku glazbu!

Zvjezdano nebo

Položaj zvijezda na Marijinu ogrtaču i slici Gospe iz Guadalupe odgovara točno konstelaciji zvjezdanoga neba kakvo je bilo 12. prosinca 1531. nad Meksikom, dan kad je Marijin lik darovan s Neba čovječanstvu. Zvjezdano nebo na Marijinu ogrtaču predstavlja sjevernu i južnu hemisferu u obliku dviju zmija, a utisnuto je 46 zvijezda. Zmijoliko su zamišljali i predočavali Azteci zvjezdano nebo. Na Gospinoj slici vide se zviježđa Velikoga medvjeda i Južnoga križa (a dvije zmije i danas u Meksiku zaokružuju kovanice od 5 pesosa). Zvijezde su utisnute na ogrtaču kao da se promatraju ne odozdo, iz naše, nego odozgora, iz nebeske perspektive, s druge strane svemira, s nebeskoga očišta.

Tkanina slike

Kao što smo već rekli, ogrtač je od agavine tkanine kojoj je vijek trajanja 20 godina. U samomu okolju Mexico-Cityja vladaju veoma nepovoljni klimatski uvjeti, trajni vjetrovi, vlažan zrak obogaćen nitratima i salitrom. Prema znanstvenim predviđanjima vlažnost i vrućina morali su doskora uništiti tkaninu, boje su morale izblijediti. Međutim, unatoč nepovoljnim uvjetima, trajnom sagorijevanju svijeća u samome svetištu, zadimljenu prostoru, unatoč tomu što su je toliki hodočasnici dodirivali spočetka svojim rukama, ljubili, polagali na nju predmete, slika je očuvana kao prvoga dana u svoj svojoj svježini. Boje uvijek jednako svježe, očuvane, dojmljive. Dogodilo se da je god. 1791. neki radnik neoprezno - dok je čistio zlatni i srebrni okvir slike - prolio po slici bocu salitrene kiseline. Namjesto da kiselina uništi sliku, ona se jednostavno isparila. Za vrijeme progona kršćana u Meksiku god. 1921., za slavlja svete mise eksplodirala je u jednoj velikoj posudi s cvijećem pod slikom podmetnuta bomba koja je uništila sve vitraje u bazilici, savila teški željezni križ, načinila veliku rupu u zidu. Međutim, nitko nije nastradao, a slika je ostala neoštećena. Čak ni tanko zaštitno staklo ispred slike nije puklo. God. 1936. njemački nobelovac prof. Hahn dobio je dva vlakna različite boje iz lika radi kemijskih pretraga. Zaključak: kemijski je nemoguće ustanoviti boju. Slika nije slikana, boje nisu prepoznatljive. Potonja istraživanja pokazuju da nema nikakvih nanosa kistom, nikakvih boja. Stručnjaci iz tvrtke Kodak šezdesetih su godina prošloga stoljeća istraživali sliku i zaključili da je nalik fotografiji. Prije desetak godina očni liječnici identificiraju mikroarterijsku cirkulaciju na očnim rubovima lika na tilmi.

Djevičine oči

Jedna od najvećih tajni slike Djevice iz Guadalupe su njezine oči. God. 1929. fotograf Alfonso Gonzalez napravio je višestruko povećanje očiju na Djevičinu liku te zapazio u očima sićušni ljudski lik. Potonja su istraživanja samo potvrdila tu neobičnost. Najnovija istraživanja peruanskoga stručnjaka za digitalne slike Jose Aste Tonsmanna otkrivaju u Marijinim poluzatvorenim očima - na slici - 13 osoba, tako sićušnih da ih je bilo nemoguće naslikati rukom. Stručnjaci iz američke NASA-e povećali su pod sitnozorom Marijine oči 2500 puta i zamijetili upravo u očima cijeli prizor koji se odvio toga 12. prosinca 1531. pred biskupom fra Juanom Zumarragom. Toliko je osoba prema najstarijim opisima nazočilo prizoru nastanka čudesnoga lika. Slike su u oba oka kao u zrcalu što odgovara načinu na koji se održavaju na ljudskomu oku i sve odgovara zakonima optike.

Mnoga čudesa

Postoje nebrojena osobna svjedočanstva o ozdravljenjima, izbavljenjima i pomoći na zagovor Majke Božje Guadalupske. Kao prvo čudo bijaše ozdravljenje Bernardina, Juan Diegova strica. Potom je penaestak dana nakon što se slika pojavila pred slikom ozdravio neki Indios pogođen otrovnom strjelicom. Za bitke kod Lepanta između osmanlijske i kršćanske mornarice god. 1571. kršćanski je admiral Andrea Doria već imao na svomu brodu sliku guadalupske Gospe. Kad je za kršćane situacija bila bezizlazna, zaputio se mladi admiral u unutrašnjost lađe i pred Gospinom slikom pao na koljena usrdno moleći za pomoć. Navodno je upravo na zagovor Djevičin vjetar okrenuo svoj smjer što je pomoglo kršćanima do pobjede, čime je slomljena turska premoć na Sredozemlju. Najzorniji primjer Marijine pomoći zabilježen je god. 1736., kad je Meksiko zahvatila epidemija tifusa koja je za osam mjeseci odnijela više od 700 tisuća života. Epidemija se prestala širiti nakon što je u krajnjoj nevolji za cijeli narod guadalupska Djevica proglašena zaštitnicom cijeloga Meksika. Danas je ona Patrona - Zaštitnica Amerika, Novoga svijeta. Ona je privela Novi svijet Kristu, ona je pomirila nepomirljive, stvorila meksičku naciju. Ona je jednostavno Majka, Djevica, Tamnoputa, Majčica, Djevičica. Njoj se pjeva, nju se časti, njoj se dolazi, ona je sastavnica meksičkoga života. Marija se očitovala kao najveći evangelizator. Zvijezda evangelizacije, i nove evangelizacije. Daleko moćnija od svih apostola, Petra, Pavla i svih Gospodinovih učenika. Ona je najvjernija Gospodinova Učenica i Majka.

Jednom riječju: Ono što je kazala prije skoro punih pet stoljeća, izgovara i Gospa i danas, a upisano je nad golemim ulaznim dverima u novu baziliku Naše Gospe od Guadalupe, koja prima oko 15 tisuća vjernika u svojoj unutrašnjosti: No estoy yo aguí, que soy tu Madre? - Nisam li ja ovdje, ja, tvoja Majka? Nisi li i ti u mojoj zaštiti? Svi smo mi pod Marijinim plaštem, svi smo njezina djeca, koju je Majka prihvatila pod križem svoga Sina.

gospa-gaudalupe.jpg

Međugorje, 17. studenoga 2004.
Fra Tomislav Pervan

Dozvola autora za objavu teksta vrijedi jedino i isključivo za portal medjugorje-info.com

loading...
Osmrtnice ba

Zanima te i ovo?
"Bog me danas odlučio posjetiti" - dirljiva priča liječnika o pacijentici s rakom
22. Rujan 2019.
Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo i prilagodili sustav oglašavanja. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam Odbijam