Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić ponovno je kritizirao odluku civilnih vlasti o limitiranom broju od 25 vjernika na misnim slavljima, bez obzira na veličinu crkvenog prostora. Učinio je to nedavno u susretu i pismu sa svećenicima i dekanima svoje nadbiskupije, a sada i u intervjuu Glasu Koncila, koji je ovoga tjedna izašao u redizajniranom izdanju.

U nastavku djelomice prenosimo razgovor s kardinalom Bozanićem, koji je vodio Branimir Stanić.

Uzoriti gospodine kardinale, kad ćemo ponovno moći na mise i ispovijedi u katedralu? Kad ćemo se ponovno moći doći pomoliti na grobu bl. Alojzija Stepinca? Kad će završiti »katedralni advent«, to jest doba iščekivanja obnovljene prvostolnice?

Kada je, kako se to nazivalo, spektakularnim pothvatom uklonjen vrh sjevernoga zvonika katedrale i kad su postavljeni novi privremeni križevi na zvonike, možda se mogao steći dojam da je time katedrala osigurana. No tu nije bio kraj, to je bio tek početak. Odmah se počelo tražiti rješenje za skele. Kako ovih dana rastu skele koje se postavljaju unutar katedrale, tako raste i spoznaja o mjeri u kojoj je potres oštetio našu prvostolnicu. Obnovi su pridruženi i novi stručnjaci.

Svi koji su uključeni u obnovu katedrale vide sada da su oštećenja veća nego što se to prvotno procjenjivalo. Dok nema detaljne spoznaje o razmjerima štete, teško je sa sigurnošću reći kad će se narod Božji ponovno moći okupiti u katedrali na sakramentalnim i drugim molitvenim slavljima. Ipak gajim nadu da ćemo u uvjetima koji budu mogući, uz garanciju stručnjaka, posebno statičara, Božić slaviti u dijelu naše prvostolnice koji bude osiguran za bogoslužje.

Kaptol, to duhovno-kulturološko središte Zagreba, sada je kao bez duše, ne može se u prvostolnicu. Ona je ranjena, zatvorena za hodočasnike. Zagrepčani i turisti dolaze do nje i tu stanu. Jedino se sada vide marljivi djelatnici koji slažu skelu. I Vi se često susrećete s tim posjetiteljima jer Vam je Ured tik do katedrale, u dijelu zgrade Nadbiskupskoga bogoslovnoga sjemeništa, Kaptol 29.

Proteklih mjeseci osjetio sam snažnu čežnju domovinske i iseljene Hrvatske da se obnovi naša katedrala, koja nije samo simbol hrvatskih vjernika, nego i čuvarica hrvatskoga kulturnoga identiteta. No naša teško oštećena katedrala na neki je način u sadašnjem vremenu pandemije postala simbol vjerničkoga hrvatskoga naroda koji ne samo da čezne da prestane epidemija koronavirusa, da bolesni ozdrave, da se zaraza prestane širiti, ne samo da čezne da se razrušeno obnovi, nego snažno čezne da se napokon normalizira i vjernički život kojemu je u središtu susret s Bogom po svetim sakramentima.

Moglo bi se reći i kao što čitavo došašće čezne za Božićem, tako i čovjek današnjice čezne za Emanuelom – Bogom s nama; čezne za životom satkanim od zajedništva Božje i ljudske blizine, susreta, druženja, a pogotovo zdravlja duše i tijela. Došašće je i vrijeme naglašenoga karitativnoga djelovanja. Pozivam sve na suradnju s Caritasom Zagrebačke nadbiskupije u pomoći potrebitima, napose stradalima u potresu, starijim osobama, bolesnima, osamljenima, izbjeglicama.

No nije li ograničenje mjerodavnih vlasti da na mise i druga molitvena okupljanja može doći najviše 25 osoba, bez obzira na kvadraturu crkava, toj čežnji pridodalo i dodatni teret? K tomu, pojavili su se i pojedinci koji prizivaju čak i policijsko rastjerivanje vjernika ako bi se slučajno ispred crkve okupili u većem broju.

O tehničkom rješenju mjerodavnih da se na misama broj vjernika ograniči na 25 osoba bez obzira na veličinu crkvenoga prostora nedavno sam iznio svoje mišljenje u pismu svećenicima i Kristovim vjernicima laicima, pa su moja viđenja kao zagrebačkoga nadbiskupa o prijepornosti takvoga rješenja jasno artikulirana. Čude me međutim oni koji, i inače prosvjedujući protiv Crkve i vjernika, perfidno pokušavaju svoj prosvjednički identitet preslikati na Crkvu i vjernike, kao da je misa prosvjed ili demonstracija, pa da su ondje potrebne policijske akcije rastjerivanja vjernika, a ne da je riječ o mirnom sabiranju u molitvi, pa i na otvorenom ispred prostrane crkve, uz poštovanje epidemioloških mjera udaljenosti.

Upravo ti isti dok ističu žrtvu brojnih liječnika, medicinskih sestara i drugoga zdravstvenoga osoblja ignoriraju da upravo u sakramentima mnogi među njima traže snagu da se mogu nositi s veoma teškim izazovima u liječenju oboljelih pacijenata. Tu snagu i mir očito im ne može ponuditi stalno stvaranje napetosti i neizvjesnosti koje često podcrtavaju upravo neki koji postaju zagovornici i poticatelji nereda. Nažalost, čini se da se ponekad i sadašnja kriza iskorištava da bi se stvorilo nepovjerenje, da bi se narušio društveni mir i umjetno unijela svađa u hrvatsko društvo.

Intervju u cijelosti pročitajte u Glasu Koncila.

Evanđelje dana

paypal.jpg

poboznost-13-utoraka-sv-anti.jpg

 sedam-pokornickih-psalama.jpg

najnovije-vijesti-iz-medugorja.jpg

dr-anja-vasilj-ginea.jpg

cocotours-autobusi.jpg

knjiga-fra-tomislava-pervana.jpg

svjedocanstvo-medugorje.png

molitveni-zid-1.gif

marijine-ruke1.jpg

molitveni-program-u-medugorju.png

Zanima te i ovo?
ONLINE KONGRES za 22 zemlje španjolskog govornog područja 29. i 30. svibnja
13. Travanj 2021.
Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo i prilagodili sustav oglašavanja. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.