Papa je dao povod da se i u Hrvatskoj promisli o dosadašnjem prijevodu Očenaša

Predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Ante Vučković smatra da za Hrvatsku može biti važno stajalište pape Franje izneseno u knjizi “Oče naš” i da se u jednome dijelu ta molitva može izmijeniti.

Knjiga “Oče naš”, u kojoj papa Franjo kroz razgovor sa zatvorskim kapelanom, ocem Marcom Pozzom, analizira tu molitvu, predstavljena je u četvrtak u Splitu, a to je bila i njezina svjetska premijera jer je hrvatska nakladnička kuća Verbum objavila knjigu isti dan kao i u Italiji. Predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Ante Vučković smatra:

– Za Hrvatsku može biti važno stajalište pape Franje izneseno u ovoj knjizi da molitva “Oče naš” nije formula, te je u jednome dijelu ta molitva u Francuskoj nedavno izmijenjena - rekao je fra Ante.

Fra Ante je objasnio kako je u Hrvatskoj 'izričaj ‘ne uvedi nas u napast' vrlo dvosmislen i upitan u smislu da velik dio vjernika to doživljava kao da bi nas Bog vodio u napast, a francuski prijevod i Papa sugeriraju da je riječ o nečemu drugom:

– U hrvatskome to bi značilo otprilike ovako: “ne dopusti da budemo uvedeni u napast, ne dopusti da budemo izloženi napasti, ne dopusti da padnemo u napast.” U svakom slučaju, riječ je o nebeskom Ocu koji hoće zaštititi čovjeka ako je u napasti te Papina promišljanja daju dobar povod da se u Hrvatskoj promisli o dosadašnjem prijevodu tog dijela Očenaša – istaknuo je fra Ante Vučković.

Fra Ante smatra kako bi neka promišljanja pape Franje u knjizi mogla izazvati rasprave:

– Papa ima jak izričaj koji ne bismo očekivali, a to je da tumači kako je Bog onaj koji ne može bez čovjeka i nas. To je, za razliku od grčko-kršćanskoga shvaćanja Boga – koji je suveren, koji postoji neovisno o nama i koji stvara samo iz ljubavi, drukčiji naglasak koji će vjerojatno otvoriti i neke rasprave – rekao je fra Ante Vučković.

Dodao je kako mu se čini “postmoderno to što Papa ne ‘uzima’ teologe niti ih citira, već preko zatvorskog kapelana ima za sugovornike zatvorenike i zločince.”

– Oni su mu pozadina na kojoj možda jasnije vidi što je nebeski Otac i što On znači, ali kada se ljude koji su na rubu, a neki čak i izvan ruba uvodi u središte teološkog razmišljanja jednoga pape, naravno da se postavlja cijeli sustav drukčije – ocijenio je fra Vučković.

Fra Ante je još naglasio kako papa Franjo pritom u središte povijesnog događanja stavlja prosjaka te kaže da je “protagonist povijesti prosjak”:

– U tom kontekstu Papa je, čini se, svjestan mogućih prigovora pa na jednome mjestu kaže: “Sad će neki reći – Papa je heretik”, a riječ je o Papinu milosrđu koje nema granica – ocijenio je Vučković.

Fra Ante Vučković  (Sinj 1958.) član je franjevačke Provincije Presvetog Otkupitelja – Split. Sjemenište i klasičnu gimnaziju pohađao je u Sinju, a teologiju je završio u Makarskoj i Zagrebu.

Specijalizirao je filozofiju u Münichenu i Rimu s posebnim naglaskom na suvremenu filozofiju. Predavao je filozofiju u Rimu, na Papinskom učilištu Antonianum i na Franjevačkoj teologiji u Makarskoj. Profesor je filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, čiji je bio i dekan, a trenutno obnaša dužnost prodekana za znanost.