Predstavljena Papina poruka za 53. svjetski dan mira

Nada, dijalog, pomirenje i ekološko obraćenje teme su poruke papa Franje za 53. svjetski dan mira, koji Crkva obilježava 1. siječnja 2020. godine.

Poruku su u četvrtak 12. prosinca na konferenciji za medije u Tiskovnom uredu Svete Stolice predstavili kardinal Peter Kodwo Appiah Turkson, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, tajnik Dikasterija vlč. Bruno Marie Duffé i prof. Gabriella Gambino, podtajnica Odjela za život Dikasterija za laike, obitelj i život.

Mira nema bez nade jer nas nada postavlja na put mira, dok beznađe i strah pojačavaju krhkost odnosa i rizik nasilja, tvrdi Papa i poziva ljude da budu mirotvorci, otvoreni za dijalog bez isključivanja i manipulacije. Potrebno je ekološko obraćenje i novi pogled na život. Čovječanstvo teži za mirom. Papa podsjeća kako su ratovi i sukobi utisnuti u ljudski um i tijelo i ne prestaju ranjavati posebno siromašne i nemoćne. Traume ostavljaju ponižavanja, isključivanja, žalosti, nepravde kao i sistematski bijes protiv vlastitog naroda i obitelji. Cijeli narodi teško se oslobađaju veriga iskorištavanja i korupcije, koje izazivaju mržnju i nasilje. Muškarci i žene, djeca i starije osobe bivaju lišeni dostojanstva, fizičkog integriteta i slobode, uključivši i onu vjersku, stoji u poruci. Svaki rat je bratoubilački rat koji uništava i sam projekt bratstva, koji je uklesan u srž čovječanstva. Papa Franjo objašnjava kako rat često nastaje zbog nesnošljivosti, različitosti, što ujedno potpiruje želju za posjedovanjem i prevlašću. Rat proizlazi iz srca zaraženog sebičnošću, ohološću, mržnje i negativne slike o drugima. Rat je perverzija odnosa, hegemonističkih pohlepa, zloporabe moći, straha i sličnih čimbenika, objašnjava Papa i podsjeća na svoj govor u Japanu, ističući kako su mir i međunarodna stabilnost nespojivi s bilo kojim pokušajem prijetnje razaranjem i uništenjem. To se postiže općom etičkom suradnjom i solidarnošću. Papa podsjeća kako bratstvo rađa dijalog i povjerenje te navodi kako spomen na prošlost potiče na mirovnu budućnost i ističe važnost moralne savjesti, osobne i političke volje, jer se mir rađa u ljudskom srcu i političkoj volji, koju treba uvijek iznova obnavljati i otvarati nove procese pomirenja i ujedinjavanja ljudi i zajednica, javlja IKA.

Tagged under