Prva svijeća nazvana je prorokova svijeća, druga betlehemska, treća pastirska, a posljednja svijeća anđela.

Sjedile smo na kavi. Pila je veliki makijato, nervozno lupkala nogom o pod i između dva dima plavog chesterfielda uzvratila komentar na raspravu koju smo vodile – “Stara moja, ne mogu ja sa svojom mizerijom od plaće mijenjati svijet.

»Kao što Isus umre i uskrsnu, tako će i Bog i one koji usnuše u Isusu privesti zajedno s njime. I kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Kristu svi biti oživljeni« - kaže ulazna pjesma mise spomena svih vjernih mrtvih koji u novije doba praktički obuhvaća i svetkovinu Svih svetih i Dušni dan.

Danas je godišnjica rođenja u nebo fra Slavka Barbarića.

Dragi muškarac: nisi pozvan na povišenje tona i agresivnom vladanju prema svojoj ženi i djeci, ili prema svojoj djevojci ili zaručnici, već na nešto sasvim drugo, ali ako ti to kažem, pogoditi ću tvoj ponos i srušiti tvoj imaginarni svijet u kojem je muškarac nešto kao vladar a žena poput sluškinje.

Katekizam Katoličke Crkve nam kaže: To je punina života, zajedništvo života i ljubavi s Presvetim Trojstvom, s Djevicom Marijom i svim blaženicima; to je krajnji cilj i ostvarenje čovječjih najdubljih težnja, stanje najveće konačne sreće (KKC 1024).

Posljednja knjiga Novoga zavjeta, Knjiga Otkrivenja, govori: "Evo, stojim na vratima i kucam. Ako tko čuje moj glas i otvori vrata, ući ću k njemu i večerati s njim, i on sa mnom" (Otk 3,20).

NA SVOJE POKOJNIKE MISLIMO TIJEKOM CIJELE GODINE, A OSOBITO NA DUŠNI DAN KADA JE CRKVA JEDNODUŠNO UJEDINJENA U MOLITVI ZA NJIH...

''Mislim da talijansko društvo gubi svoj razum, smisao života, korištenje razuma i sve više i više je bolesno.

Dok sam se jednom molio za Božje vodstvo po pitanju hodanja i braka, vjerujem da mi je sâm Gospodin postavio pitanje: “Kakvog muža želiš svojoj ženi?”.

Često možemo čuti kako se na sprovodu nekog čovjeka utješno govori da će vječno ostati u nama.

Katolici zaista ne bi trebali slaviti Noć vještica jer je njihova pažnja posvećena molitvi svecima, uzorima kršćanskog života, ali i sjećanju na pokojnike, pa su to dani meditacije, mira i uspomena, a ne maskiranih zabava i okultizma.

Marija je spokojna kao priroda, čista, vedra, bistra, umjerena, lijepa; ona priroda daleko od svijeta, u planini, u polju, na moru, na nebu modrom ili zvjezdanom.

Želim li ja biti svet, sveta? U ovom vremenu, kada je svijet ohladnio za ljubav Božju, ne znam poteže li itko takvo pitanje? Dolazi li ikome na um ovakva misao? Želi li to tko?

Interesira nas mišljenje o ogrlicama od Ambera (Jantara) ili kako još kažu ćilibara.